Česta pitanja

1. Koja su prava u sustavu socijalne skrbi?

Prava u sustavu socijalne skrbi temeljem Zakona o socijalnoj skrbi su: 
- zajamčena minimalna naknada
- naknada za troškove stanovanja
- troškovi ogrjeva
- naknada za osobne potrebe korisnika smještaja
- jednokratna naknada
- naknade u vezi s obrazovanjem
- osobna invalidnina
- doplatak za pomoć i njegu
- status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja
- naknada do zaposlenja
- socijalne usluge te naknada za ugroženog kupca energenata.

Više o pravima u sustavu socijalne skrbi možete saznati u “Zakonu o socijalnoj skrbi”

Autor: Czss Koprivnica

2. Što su to socijalne usluge?

Socijalne usluge obuhvaćaju aktivnosti, mjere i programe namijenjene sprječavanju, prepoznavanju i rješavanju problema i poteškoća pojedinaca i obitelji te poboljšanju kvalitete njihovog života u zajednici.
Socijalne usluge mogu se pružati tijekom duljeg razdoblja ili privremeno, ovisno o potrebama korisnika.
Socijalne usluge organiziraju se kao usluge za djecu, mlade, obitelj i odrasle osobe, uz uvažavanje socijalnih veza i okruženja korisnika i obitelji.

Socijalne usluge po Zakonu o socijalnoj skrbi su:

1. prva socijalna usluga (informiranje, prepoznavanje i početna procjena potreba)
2. savjetovanje i pomaganje
3. pomoć u kući
4. psihosocijalna podrška
5. rana intervencija
6. pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja (integracija)
7. boravak
8. smještaj
9. obiteljska medijacija
10. organizirano stanovanje.

Autor: Czss Koprivnica

3. Tko može zatražiti jednokratnu novčanu naknadu?

Jednokratna naknada priznaje se samcu ili kućanstvu koje zbog trenutačnim materijalnih teškoća nije u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe nastale zbog rođenja ili školovanja djeteta, bolesti ili smrti člana obitelji, elementarne nepogode i sl. Jednokratna naknada može se priznati zbog nabave osnovnih predmeta u kućanstvu ili nabave nužne odjeće i obuće ako ne postoji mogućnost da se nabava nužnih predmeta u kućanstvu i odjeće osigura u suradnji s humanitarnim organizacijama. 
Jednokratna naknada se priznaje i korisniku prava na smještaj u udomiteljskoj obitelji koji je učenik osnovne ili srednje škole za kupnju obveznih školskih udžbenika, ako to pravo ne ostvaruje po drugoj osnovi.
Jednokratna naknada može se priznati i korisnicima privremenog smještaja u kriznim situacijama radi naknade troškova prijevoza u mjesto prebivališta, vlastitu ili udomiteljsku obitelj, dom socijalne skrbi, kod drugog pružatelja usluge odnosno drugu ustanovu.
Centar za socijalnu skrb može iznimno priznati jednokratnu naknadu korisnicima usluge smještaja, odnosno organiziranog stanovanja u slučaju ako potreba nije zadovoljena u okviru usluge smještaja ili organiziranog stanovanja.
Jednokratna naknada ne može iznositi više od 2.500,00 kn za samca, odnosno 3.500,00 kn za kućanstvo tijekom jedne kalendarske godine.

Dokumentacija koja je potrebna za podnošenje zahtjeva:
Preslika osobne iskaznice
Izvadak iz matice rođenih za sve članove kućanstva
Potvrde o visini prihoda članova zajedničkog kućanstva koji ostvaruju prihode iz radnog odnosa,  mirovine i drugo
Uvjerenje sa Zavoda za zapošljavanje za radno sposobne nezaposlene članove
Uvjerenje za Zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje da radno nesposobni članovi kućanstva nisu korisnici mirovine
Potvrde o redovnom školovanju djece
Potvrda/izvadak iz zk odjela i uvjerenje/prijepis posjedovnog lista iz katastra
Pismeni dokaz iz kojeg je vidljivo o kakvoj se potrebi radi za jednokratnu naknadu i dokaz o visini iznosa kojim se potreba može podmiriti
Obrazac zahtjeva za jednokratnu novčanu naknadu

ŠTO JE TO UVEĆANA JEDNOKRATNA NAKNADA?
U osobito opravdanim slučajevima centar za socijalnu skrb može priznati uvećanu jednokratnu naknadu uz prethodnu suglasnost Ministarstva. Uz zahtjev za davanje prethodne suglasnosti centar je Ministarstvu dužan dostaviti socio-anamnestičke podatke, dokaze o opravdanosti zahtjeva i visini iznosa kojom se potreba može podmiriti. Uvećana jednokratna naknada ne može iznositi više od 10.000,00 kuna.

Autor: Czss Koprivnica

4. Što je izvansudska nagodba?

• Državni odvjetnik za mladež temeljem stručnog mišljenja i vlastite procjene može donijeti odluku o nepokretanju kaznenog postupka i uvjetovati maloljetniku/mlađem punoljetniku da prema vlastitim mogućnostima popravi ili nadoknadi štetu nanesenu kaznenim djelom
• Svoju odluku dostavlja Stručnoj službi za izvansudsku nagodbu koja se provodi
• Cilj izvansudske nagodbe je postizanje dogovora između oštećenih i maloljetnika/mlađeg punoljetnih uz prisutnost posrednika
• Nastoji se doći do rješenja prihvatljivog za obje strane
• U okviru ove posebne obveze maloljetnik/mlađi punoljetnik može popraviti i/ili nadoknaditi štetu nanesenu kaznenim djelom na slijedeći način: vlastitim radom, uplatom dogovorenog iznosa novca, činjenjem neke opće korisne radnje ili na neki drugi dogovoreni način
• Stručnjak prvo pojedinačno razgovara s oštećenikom i maloljetnikom/mlađim punoljetnikom, a potom slijedi zajednički razgovor
• U zajedničkom razgovoru sudionici mogu iznijeti sve što im se čini značajnim. Pri tome se najčešće dogovara o načinu nadoknade ili popravljana štete i međusobnim odnosima sudionika
• Ukoliko oštećenik i maloljetnik/mlađeg punoljetnika i oštećenika postignu dogovor, sastavlja se pismena izjava o pristanku maloljetnika/mlađeg punoljetnika i oštećenika  na izvansudsku nagodba
• Posrednik treba izvijestiti državnog odvjetnika o dogovoru i izvršenju nagodbe
• Ukoliko se dogovor izvrši prema pismenoj izjavi neće biti pokrenut kazneni postupak
• Ako se izvansudska nagodba ne ostvari, državni odvjetnik će pokrenuti kazneni postupak

ŠTO PRUŽA IZVANSUDSKA NAGODBA OŠTEĆENIKU:

• zaštitu interesa i zahtijeva
• popravljanje/nadoknadu štete bez dugotrajnog sudskog postupka
• mogućnost razgovora s maloljetnikom /mlađim punoljetnikom  u nazočnosti posrednika
• mogućnost da u povjerljivoj atmosferi govori  o svojim iskustvima, potrebama i očekivanjima.
• u bilo kojem dijelu procesa ISN oštećenik može odustati

ŠTO PRUŽA IZVANSUDSKA NAGODBA MALOLJETNIKU/MLAĐEM PUNOLJETNIKU POČINITELJU KAZNENOG DJELA:

• može razjasniti okolnosti u vezi s kaznenim djelom za koje ga se tereti na načelu spremnosti, suglasnosti, dobrovoljnosti o uzrocima i posljedicama kaznenog djela  preuzimanje odgovornosti za počinjeno
• pristanak na razgovor s oštećenikom o popravljanju ili nadoknadi štete i preuzimanju ostalih obveza,
• u bilo kojem dijelu može procesa može tražiti prekid posredovanja, o čemu posrednik obavještava ODO i prijedlog za pokretanje kaznenog postupka
• u slučajevima izvršene izvansudske nagodbe  državni odvjetnik donosi odluku o nepokretanju sudskog postupka

Primjenom izvansudske nagodbe počinitelji lakših kaznenih djela, umjesto kazne koja bi im bila izrečena na sudu i stigme počinitelja kaznenog djela, dobivaju priliku preuzeti odgovornost i popraviti počinjenu štetu. Žrtva, pak, dobiva priliku suočiti se s počiniteljem, dobiti ispriku i izravno dogovoriti način obeštećenja koji joj najviše odgovara.

Ključne riječi ISN: 
-pravednost,uvažavanje,suradnja,dogovor,participacija, nova prilika,podrška, nadoknada štete, isprika, socijalni mir

Autor: Posrednici ISN

5. Što je udomiteljstvo?

Sve o udomiteljstvu možete saznati na sljedećem linku ili web stranici udomitelja za djecu.

Autor: Czss Koprivnica

6. Tko i kada pokreće postupak lišenja poslovne sposobnosti?

TKO I KADA POKREĆE POSTUPAK LIŠENJA POSLOVNE SPOSOBNOSTI?

Postupak radi lišenja poslovne sposobnosti može pokrenuti sud po službenoj dužnosti, centar za socijalnu skrb, bračni drug osobe prema kojoj se provodi postupak, njezini krvni srodnici u ravnoj lozi, a u pobočnoj lozi do drugog stupnja.
Svatko može obavijestiti centar za socijalnu skrb o potrebi pružanja zaštite osobama koje se zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nisu sposobne brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa, ili koje ugrožavaju prave i interese drugih osoba o kojima su dužne skrbiti se. Centar za socijalnu skrb predložiti će sudu pokretanje postupka radi lišenja poslovne sposobnosti kad procijeni da bi zbog navedenih razloga osobu bilo potrebno lišiti poslovne sposobnosti.
Sud će u izvanparničnom postupku punoljetnu osobu koja se zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa, ili koja ugrožava prave i interese drugih osoba o kojima je dužna skrbiti se, u tom dijelu lišiti poslovne sposobnosti. Radi zaštite pojedinih osobnih i imovinskih prava i interesa centar za socijalnu skrb imenovat će posebnog skrbnika osobi u odnosu na koju je podnesen prijedlog za lišenje poslovne sposobnosti, osim ako je ta osoba ovlastila punomoćnika. Prije donošenja rješenja o lišenju poslovne sposobnosti sud će pribaviti stručno mišljenje vještaka o zdravstvenom stanju osobe za koju je pokrenut postupak. Rješenjem o lišenju poslovne sposobnosti sud će odrediti radnje i poslove koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti u odnosnu na osobno stanje te imovinu.

Autor: Czss Koprivnica

7. Što je to skrbništvo?

Skrbništvo je oblik zaštite djeteta bez roditeljske skrbi, osobe lišene poslovne sposobnosti i osobe koja nije iz drugih razloga u mogućnosti štititi svoja prava i interese. 
Štićenik je osoba pod skrbništvom.
Djetetu štićenika skrbništvom se nadomješta roditeljska skrb.
Punoljetnom štićeniku lišenom poslovne sposobnosti lišenom poslovne sposobnosti skrbništvom se osigurava zaštita onih prava i interesa koji su mu odlukom suda o lišenju poslovne sposobnosti ograničeni.
Skrbništvo prestaje smrću štićenika ili prestankom okolnosti zbog kojih je osoba pod skrbništvom.
Pod skrbništvo stavit će se dijete čiji su roditelji:
1.umrli, nestali, nepoznati ili su najmanje mjesec dana nepoznatog boravišta
2.lišeni prva na roditeljsku skrb
3.lišene poslovne sposobnosti u dijelu koji ih onemogućava u ostvarivanju roditeljske skrbi
4.maloljetni, a nisu stekli poslovnu sposobnost sklapanjem braka
5.odsutni ili spriječeni i nisu u mogućnosti brinuti o svojem djetetu, a ostvarivanje roditeljske skrbi nisu povjerili osobi koja ispunjava uvjete za skrbnika ili
6.dali pristanak za posvojenje djeteta.
Okolnosti stavljanja pod skrbništvo maloljetnog djeteta su činjenične ili pravne naravi i moraju biti ispunjene na strani oba roditelja.
Centar za socijalnu skrb donosi rješenje o stavljanju djeteta pod skrbništvo i imenuje mu skrbnika.
Centar za socijalnu skrb dužan je u roku od trideset dana od pravomoćnosti rješenja kojim se osoba lišava poslovne sposobnosti, donijeti rješenje o stavljanju osobe pod skrbništvo i imenovati joj skrbnika.

Autor: Czss Koprivnica

8. Tko imenuje skrbnika i tko može biti skrbnik?

Rješenjem centra za socijalnu skrb skrbnikom se imenuje osoba koja ima osobine i sposobnosti za obavljanje skrbništva i koja pristane biti skrbnikom te ako je to za dobrobit štićenika. Izbor osobe skrbnika delikatna je zadaća centra za socijalnu skrb. Dodatno je otegotna okolnosti što izabrana osoba mora dati pristanak da bude imenovana skrbnikom. Centar traži skrbnika prije svega između osoba bliskih štićeniku: srodnika, prijatelja, znanaca i sl. 
Novina je da osoba može prije postupka lišenja poslovne sposobnosti u obliku javnobilježničke isprave odrediti osobu ili više osoba za koju, odnosno koje bi htjela da se imenuje skrbnikom, odnosno skrbnicima, kao i osobe za koje bi htjela da se imenuje njihovima zamjenicima (anticipirana naredba).
Obiteljski propisi postavljaju minimum zahtjeva koji moraju biti ispunjeni da bi netko mogao biti imenovan skrbnikom, postavljenih u negativnim izričaju
Skrbnik ne može biti osoba koje je lišena prava na roditeljsku skrb, koja je lišena poslovne sposobnosti, čiji su interesi u suprotnosti s interesima štićenika, od koje se, s obzirom na njezino ponašanje i osobine te odnose sa štićenikom, ne može očekivati da će pravilno obavljati dužnosti skrbnika, s kojom je štićenik sklopio ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, s čijim je bračnim, odnosno izvanbračnim drugom štićenik sklopio ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju.

Autor: Czss Koprivnica

9. Što je to uzdržavanje?

Uzdržavanje (alimentacija, lat. alere, hraniti) je obiteljskopravna ustanova koja se temelji na jednom od osnovnih načela obiteljskog prava – načelu uzajamnog pomaganja svih članova obitelji (načelo solidarnosti).
Ako potencijalni davatelj uzdržavanja nije spreman plaćati uzdržavanje ono se može ostvariti u sudskom postupku. Uzdržavanje je od interesa i za članove obitelji i za društvenu zajednicu. Član obitelji koji ne može ostvarivati prihode dostatne za uzdržavanje može tražiti uzdržavanje od drugih članova obitelji koji mu ga mogu pružiti. Istovremeno, ostvarenje uzdržavanja po propisima obiteljskog prava utječe na pravo na zajamčenu minimalnu naknadu po Zakonu o socijalnoj skrbi. To znači da se uspješnom primjenom obiteljsko pravne ustanove uzdržavanja rasterećuje državni proračun potrebe materijalnog potpomaganja osoba koje se eventualno korisnici socijalne skrbi.
Propisi koji se primjenjuju kao pravni izvor za ustanovu uzdržavanja u Republici Hrvatskog su Ustav Republike Hrvatske, međunarodni ugovori, Obiteljski zakon, Zakon o privremenom uzdržavanju, Zakon o parničnom postupku, Ovršni zakon, Zakon o općem upravnom postupku, Kazneni zakon te provedbeni popisi.
Uzdržavanje je zakonska obveza. Uzdržavanje je dužnost i pravo roditelja i djece, bračnih i izvanbračnih drugova, srodnika u ravnoj lozi te pastorka i maćehe i očuha, kad je to predviđeno odredbama Obiteljskog zakona.

Autor: Czss Koprivnica

10. Kada mogu ostvariti pravo na privremeno uzdržavanje?

Pravo na privremeno uzdržavanje djeteta određeno je odredbama Zakon o privremenom uzdržavanju (Nar. nov., 92/14). Pravo na privremeno uzdržavanje ima dijete ako roditelj koji ne stanuje s djetetom ne ispunjava svoju obvezu uzdržavanja na temelju ovršne isprave, u cijelosti ili djelomično, i ako se učini vjerojatnim da baka i djed po tom roditelju ne pridonose uzdržavanju najmanje u visini koja je Zakonom određena kao iznos privremenog uzdržavanja. Dijete ima pravo na privremeno uzdržavanje ako obveznik uzdržavanja ne ispunjava dulje od tri mjeseca neprekidno od dana pokretanja ovršnog postupka radi ostvarivanja uzdržavanja. Priznaje se od dana podnošenja zahtjeva odnosno od dana pokretanja postupak po službenoj dužnosti. Traje sve dok obveznik uzdržavanja ne počne izvršavati obvezu uzdržavanja najmanje u iznosu koji je Zakonom određen kao iznos privremenog uzdržavanja. Privremeno uzdržavanje određuje se u iznosu od 50 % zakonskog minimuma uzdržavanja. Postupak provodi centar za socijalnu skrb nadležan za dijete. Privremeno uzdržavanje isplaćuje centar u mjesečnim iznosima na prethodni mjesec putem banke na njegov račun ili račun roditelja s kojim dijete stanuje, odnosno druge osobe koja skrbi o djetetu. Republika Hrvatska ima pravo na povrat iznosa isplaćenog privremenog uzdržavanja od obveznika uzdržavanja.

Autor: Czss Koprivnica

11. Što je obiteljska medijacija?

OBITELJSKA MEDIJACIJA je:
-strukturirana, usmjerena na rješavanje određenog problema 
- kratkotrajna
- primjenjiva na različita područja obiteljskih odnosa
- ne ulazi u dubinu odnosa
-ne bavi se ispitivanjem uzroka
-usmjerena na sadašnjost i budućnost
-cilj je postići sporazum prihvatljiv svim sudionicima 


RAZGOVARAJTE,
DOGOVARAJTE SE I
POSTIGNITE SPORAZUM!


Obiteljska medijacija je proces rješavanja obiteljskih sporova, pregovaranjem i olakšavanjem komunikacije između strana u sporu, u kojem im obiteljski medijator pomaže postići sporazum.
Obiteljskom medijacijom mogu se rješavati svi  obiteljski sporovi: između bračnih i izvanbračnih partnera, braće i sestara, roditelja i djece, baka, djedova, rođaka,..
Strane u sporu rješavaju obiteljske sporove samostalno, na dobrovoljnoj bazi, a obiteljski medijator je neutralna i nepristrana treća osoba koja usmjerava proces u smjeru postizanja spora koristeći pritom kvalitetnu komunikaciju.



Načela Obiteljske medijacije:
-dobrovoljnost sudjelovanja
-povjerljivost
-nepristranost i neutralnost medijatora
-odlučivanje počiva na sudionicima medijacije 

Prednosti Obiteljske medijacije:
-poboljšanje komunikacije između članova obitelj
-smanjenje sukoba
-postizanje sporazuma 
-usmjerenost na budućnost
-odluke donose oni koji sa njima trebaju živjeti
-suradničko donošenje odluka
-rješenja postignuta medijacijom lakše se mogu mijenjati, kada se promijene okolnosti
-kontinuitet osobnih kontakata između roditelja i djece
-kratkotrajnost postupka
-smanjenje troškova

Autor: Czss Koprivnica

12. Imam li pravo na žalbu ako nisam zadovoljan rješenjem Centra?

Sukladno čl. 18. st. 1., Ustava Republike Hrvatske „Jamči se pravo na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom“.
 
Pravo na žalbu je također osigurano i odredbama čl. 100A i 114. Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“ 157/13, 152/14, 99/15, 52/16) te čl. 101. i 105. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09).

Protiv rješenja centra za socijalnu skrb nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu. Žalba se izjavljuje u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Sukladno odredbama Zakona o socijalnoj skrbi žalba ne odgađa izvršenje rješenja. Uputa o pravnom lijeku je obvezatni sastavni dio svakog rješenja. Uputom se pobliže određeni uvjeti i način podnošenja žalbe.

Žalba se predaje Centru za socijalnu skrb Koprivnica, Trg Eugena Kumičića 2, 48000 Koprivnica, a ista se može podnijeti neposredno u pisanom obliku, poslati poštom, dostaviti u obliku elektroničke isprave izrađene sukladno Zakonu o elektroničkom potpisu (Nar. nov., 10/02 i 80/08) ili usmeno izjaviti na zapisnik. Ako centar utvrdi da je žalba dopuštena, pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe te da ne postoje uvjeti za zamjenu, Centar žalbu proslijeđuje na daljnje odlučivanje.Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Trg Nevenke Topalušić, 10 000.
 
Stranka može izjaviti žalbu i kad rješenje nije doneseno u zakonom propisanom roku. Rok za donošenje rješenja o priznavanju prava u sustavi socijalne skrbi iznosi 15 dana ako nije potrebno provoditi posebni ispitni postupak odnosno 30 dana ako je potrebno provoditi posebni ispitni postupak, a računa se od dana podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti

Autor: Czss Koprivnica

13. Kome i kako se može podnijeti pritužba na rad Centra?

Korisnik prava u sustavu socijalne skrbi koji nije zadovoljan pruženom uslugom ili postupkom osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi može podnijeti pritužbu ravnatelju centra za socijalnu skrb Koprivnica.

Pritužba se može podnijeti neposredno u pisanom obliku, poslati poštom, dostaviti u obliku elektroničke isprave izrađene sukladno Zakonu o elektroničkom potpisu (Nar. nov., 10/02 i 80/08) ili usmeno izjaviti na zapisnik.
U slučaju kad je pritužba podnesena usmeno na zapisnik svaki radnik je tome dužan bez odgode izvijestiti ravnatelja Centra.
Ravnatelj je dužan bez odgađanja postupiti po pritužbi i pisanim putem obavijestiti korisnika o poduzetim mjerama najkasnije o roku od petnaest dana od dana podnošenja pritužbe.
Ako korisnik nije zadovoljan poduzetim mjerama, može Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Trg Nevenke Topalušić 1, 10 000 Zagreb, podnijeti pritužbu na rad Centra. Ako je pritužba osnovana, Ministarstvo će dati upute centru kako treba postupiti i odrediti rok u kojem je centar dužan dostaviti obavijest o poduzetim radnjama.
Isto tako, svaki korisnik centra ima pravo izraziti svoje mišljenje o radu Centra bez straha da će u daljnjem radu biti osujećena njegova prava ili da će on ili članovi njegove obitelji biti dovedeni u nepovoljni položaj tijekom ostvarivanja prava ili pružanja usluga. Radi navedenoga u prizemlju centra kod oglasne ploče nalazi se i sandučić povjerenja u koji možete dostaviti svoja mišljenja, primjedbe, prijedlog i sugestije.

Autor: Czss Koprivnica

Linkovi